10. 4. 2024.

Marina Abramović na putu da postane počasni akademik SANU: Zvezda performansa dobila glasove za drugi krug

 |  Radmila Radosavljević

Marina Abramović na putu da postane počasni akademik SANU: Zvezda performansa dobila glasove za drugi krug

Izbor novih redovnih i dopisnih članova Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), koji uvek prate ogromna pažnja javnosti i polemike u medijima, i ove godine je izazvao „visoki napon“, što je naravno prirodno, jer je pitanje ko će ući u najumniju nacionalnu instituciju itekako značajno za svaku zemlju.

Na podugačkim listama predloga (nikada dužim, kako saznaje Danas), koje daje svih osam odeljenja SANU, za Odeljenje za jezik i književnost ove godine su predloženi pisci -
 
Milisav Savić, Vladan Matijević, Vida Ognjenović, Mihajlo Pantić, pesnik Miroslav Maksimović, profesorka Filološkog fakulteta Zorica Nestorović… 
 
Kako saznajemo, ovo odeljenje će imati sednicu 23. aprila, a od petnaestak predloženih imena, kako nalaže procedura, glasanjem će se odabrati tri –
..........

4. 4. 2024.

Goran Marković: Ova vlast toliko zatvara krug oko mene, čvrsto su rešili da mi više ne daju da radim

  |  N1

Goran Marković: Ova vlast toliko zatvara krug oko mene, čvrsto su rešili da mi više ne daju da radim

Izgleda da su šale u represivnim sistemima jako opasne, zbog toga može da se izgubi glava, kaže za N1 filmski i pozorišni reditelj i pisac Goran Marković, komentarišući slučaj profesora Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dinka Gruhonjića.

Filozofski fakultet je blokiran, a reditelj Goran Marković kaže da nije siguran da su unutra studenti, jedini kojima je tamo mesto. Marković je otišao u Novi Sad, i svedočio onome što se na fakultetu dešavalo. 
 
„Došli smo iz Beograda Duško Petričić i ja, iz unutrašnjosti su dopirali neki vrlo čudni glasovi i sirene, nešto neartikulisano. Nisam siguran da bi studenti ispuštali tako neartikulisane zvuke. Meni se čini da su ometali profesore koji su unutra govorili, i

Vlast u Beogradu odlučila: Peternek ne može u Aleju zaslužnih građana

|  FoNet

Vlast u Beogradu odlučila: Peternek ne može u Aleju zaslužnih građana

Privremeni organ Beograda nije prihvatio inicijativu da poznati fotoreporter Tomislav Peternek bude sahranjen u Aleji zaslužnih građana, saopštilo je Udruženje novinara Srbije.

Iako su predstavnici koalicije Srbija protiv nasilja u Privremenom organu podneli inicijativu da se Peternek sahrani u Aleji zaslužnih građana, predstavnici Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije nisu je prihvatili, saznaje UNS. Član Privremenog organa iz koalicije "Srbija protiv nasilja" Vladimir Obradović izjavio je da je tražio da se tom tačkom dopuni dnevni red sednice, ali ona nije uvrštena u dnevni red. On je rekao da je predsednik

 

19. 3. 2024.

ĆUKOVIĆEV „TEROR RAZONODE”

 

Knjiga „Teror razonode” Aleksandra Ćukovića upravo je ugledala svjetlost dana u izdanju Instituta za srpsku kulturu iz Nikšića, a sadrži izabrane tekstove nastale raznim povodima u periodu između 2012. i 2023. godine. Riječ je o filozofskim esejima, stručnim radovima, kolumnama, besjedama, intervjuima, raznim intervencijama i prikazima. Knjigu čine tri poglavlja: „Ogledi, članci, intervencije”, „Besjede” i „Intervjui”. Najveći dio tekstova u ovoj knjizi nastao je, između ostalog, i kao kritika ispraznosti razonode, ali i kritika manipulacije razonodom.

„Kao književni kritičar širokih interesovanja, Aleksandar Ćuković literarnim djelima pristupa znatno šire od običnog praćenja tekuće produkcije. Pojave i djela on vrjednuje sveobuhvatno i stručno, i na taj način pokazuje obim i dubinu poznavanja književnoumjetničkog stvaralaštva. Posjeduje istinski dar da uoči, i nespornu sposobnost da ocijeni i afirmiše ona djela koja vrjednosnu ljestvicu književne umjetnosti pomijeraju naviše. I ovom svojom knjigom Aleksandar Ćuković ukazuje na važnost kulture kao stuba društvene stvarnosti”, zapisao je prof.dr Budimir Aleksić.

„Knjiga Teror razonode Aleksandra Ćukovića predstavlja jedinstvenu idejnu, sadržajnu i metodološku sintezu kojom je dočarana širina autorovih intelektualnih interesovanja, vanredni potencijal ogledanja u različitim žanrovima, kao i dosljednost u tumačenju (van)umjetničke zbilje. Teror razonode je primarno knjiga duboke odanosti Gutembergovoj galaksiji, potom akademska objava rata dominirajućem duhu površnosti i lake zabave, konačno – prijeko potrebno obodrenje kreativnoj sabraći. Izborom provokativnog i komunikativnog naslova za građu koja zahtijeva obaviještnog i posvećenog čitaoca Ćuković opominje da je vrijeme udobnosti prošlo, te da se akademskim apelom mora stići i tamo gdje sterilna i samodovoljna akademska misao ne zalazi”, smatra dr Radoje Femić.

„Iz pera istaknutog autora Aleksandra Ćukovića čitamo djelo koje je anlitičnošću i strpljivim pristupom sabralo misli, komentare, intervjue, kritike i oglede na razne važne teme iz književnosti i filozofije. Njime je autor ponudio drugačiju ali sveobuhvatnu formu kojom je osvježio žanrovske stereotipe te ponudio štivo koje ostaje svjedok jednog vremena. Terorom razonode, autor otvara značajan prostor za temeljna istraživačka čitanja, interpretacije koje će okupljene biti leksikon mogućih tumačenja, kao zalog budućim generacijama”, mišljenja je mr Jelka Malović.

7. 3. 2024.

СКЦ петак, 8. март: изложба Иване Милев

 

8. март у 18.00 Галерија (траје до 25. марта)
Галерија АРТЕ и СКЦ
Ивана Милев: Микросистеми, изложба

 
Изложбу прати публикација са текстовима Луке Трипковића, Иване Милев, Ане
Михаиловић и Милана Насковића, у којој је представљен целокупан досадашњи опус
уметнице.
„Прилика да уметница своје нове радове изложи у уређеном простору галерије
Студентског културног центра (...) представља догађај који очекујем са нестрпљењем. У
скорашњим радовима Ивана Милев прелази пут од пронађених објеката од којих ствара
радове до објеката које су у потпуности креирани од стране уметнице. Кроз предан и
темељан рад и стално преиспитивање њен израз постаје врсно избрушен и лишен свега
сувишног. Уметница је претходну деценију паралелно са скулптурама радила и колаже
који по замисли нису одступали од тродимензионалних објеката, а сада се чини да је
извршила синтезу та два приступа и створила радове у којима боја постаје један од
елемената.“
Лука Трипковић
Ивана Милев завршила је основне (2009) и мастер (2011) студије на Факултету ликовних
уметности у Београду, вајарски одсек у класи Мрђана Бајића. Докторирала (2017) на
истом факултету под менторством Оливере Парлић Карајанковић.
Током основних и мастер студија била је стипендиста Фонда за младе таленте Републике
Србије. У оквиру студенске размене боравила је на Аристотеловом универзитету у Солуну,
Грчка (2010).
Професорка је у Средњој уметничкој школи „Техноарт Београд“ на смеру јувелир
уметничких предмета од 2017. године.
Године 2013. била је стипендиста на уметничкој резиденцији „Културамт“ Диселдорф,
Немачка, а 2019. у Cité internationale des arts у Паризу.
Чланица УЛУС-а и УЛУПУДС-а. Током 2022. и 2023. била у Уметничком савету Удружења
ликовних уметника Србије, а 2023. у Уметничком савету Савеза ликовних удружења
Југославије.

28. 1. 2024.

Dokumentarni film o tragično preminulom glumcu Draganu Maksimoviću

Foto: Printskrin Youtube  |  Vukica STRUGAR

TRAGIČNIJI od svih svojih junaka, glumac Dragan Maksimović Maksa (1949 - 2001) izgubio je život na Zelenom vencu pošto su ga prebili skinhedsi: za ovaj zločin niko nije odgovarao, nikada se nisu otkrili počinioci. Čovek koji je ostvario više od šezdeset uloga u pozorištu, filmu i televiziji, izgubio je život zato što ga zločinci - nisu prepoznali. Nisu videli njegovog Nedeljka Čubrinovića ("Sarajevski antentat"), Simketa ("Otpisani"), Lazara ("Vreme čuda"), Belog ("Šmeker"), Azema ("Stršljen), pa ni

 Dokumentarni dugometražni film "Maksa, od šibicara do kralja" Miroslava Bate Petrovića i Gorana Musića premijerno će biti izveden 2. februara u Jugoslovenskoj kinoteci, više od dve decenije posle glumčeve smrti. - Radio sam sa njim jedan kratki igrani film 1986. - "Strah". Tada su mi svi govorili "gde si njega našao, pa on je nervozan, bivši alkoholičar, neprijatan za saradnju". Ali, shvatio sam da je Maksa sve suprotno od onoga što čaršija

21. 1. 2024.

Uroš Đurić o kulovima, kulturi, politici nezameranja, moćnicima

 |  Piše Branko Rosić

Zašto naš čuveni umetnik smatra da je stvarnost u Srbiji uspešno fragmentisana?

Nije u redu “ozvučiti” prijateljstvo i privatne razgovore, ali mi bude žao što ponekad nisam uključio diktafon i snimao delove telefonskih ili “uživo” razgovora sa Urošem Đurićem. Koliko je tu bilo njegovih rečenica, analiza… Njegovih dijagonala i iščitavanja mentaliteta ovog naroda ili kroz priču Petra Kočića, ili kada bi devedesetih godina rekao da je o stanju u društvu nepogrešivo saznavao listajući “Sportski žurnal”. Zato su i mnogi slušali “Sportski ritam

 

Preminuo kompozitor Zoran Erić

 |  Autor: Tanjug

Кompozitor Zoran Erić preminuo je u 74. godini, potvrđeno je Tanjugu iz organizacije BEMUS festivala.

Zoran Erić je rođen 1950. u Beogradu. Diplomirao je i magistrirao kompoziciju na Fakultetu muzičke umetnosti (FMU) u klasi Stanojla Rajičića. Usavršavao se kraće vreme na Orfovom institutu u Salcburgu i na majstorskom kursu Vitolda Lutoslavskog u Grožnjanu. Bio je šef Кatedre za kompoziciju, prodekan FMU, potom prorektor, a zatim i rektor Univerziteta umetnosti u Beogradu. Njagov opus obuhvata dela različitih žanrova koja su izvođena u gotovo svim zemljama Evrope,

 

22. 9. 2023.

Tatjana Mandić Rigonat povodom smrti Jagoša Markovića : „On je neko ko je 43 godine goreo u pozorišnoj vatri“

  |  A.Ćuk

Povodom smrti Jagoša Markovića jednog od najistaknutijih srpskih pozorišnih reditelja, kao i čitavog regiona, koji je preminuo danas u 57 godini, pozorišna rediteljka Tatjana Mandić Rigonat ističe da je on bio autor koji je više od četiri decenije goreo u pozorišnoj vatri. – Jagoša znam od njegove 16. godine, iz vremena pre nego što je upisao akademiju. Znam ga od njegovog detinjstva u pozorištu i gledala sam kako se njegova zvezda visoko diže na nebu i kako

8. 7. 2023.

Preminuo scenarista i reditelj Srđan Koljević

  |  Tanjug

BEOGRAD: Scenarista i reditelj Srđan Koljević (1966-2023) preminuo je noćas nakon duge i teške bolesti.

Smrt Koljevića potvrdila je Jugoslovenska kinoteka na svojoj Fejsbuk stranici. Srđan Koljević je bio jedan od najnagrađivanijih scenarista u Srbiji i regionu i višestruki dobitnik priznanja za stvaralaštvo u oblasti filmskog scenarija. Koljević je bio reditelj i scenarista filmova "Sivi kamion crvene boje" (2004) i "Žena sa slomljenim nosom" (2010). View this post on Instagram A post shared by 192.RS (@192_rs) Rođen u Sarajevu, Koljević je diplomirao dramaturgiju

20. 6. 2023.

„Za mlade cvonjak a za fantomske organizacije milioni“: Protest umetnika u Beogradu

 |  Autor: N1

Drugi put ovog meseca umetnici okupljeni oko Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije protestuju ispred Ministarstva kulture zbog, kako kažu, zloupotrebe javnog budžeta za kulturu i načina na koji se sprovode konkursi.

Oni smatraju da je položaj kulturnih institucija, nezavisne scene, umetnika i radnika u kulturi ozbiljno urušen, a nadležne kritikuju i zbog toga što se na konkursima dodeljuju javna sredstva velikom broju "fantomskih organizacija". Kako je javila reporterka N1, umetnici su blokirali Vlajkovićevu ulicu i sede na ulici, poređani u krug na, kako to nazivaju, protestnom forumu. Na tom skupu predstavljaju rezultate svoje analize konkursa koje sprovodi Ministarstvo